Issa Tchiroma Bakary yiyimitse nka Perezida wa Cameroun mbere y’uko hatangazwa ibyavuye mu matora
Yasabye Paul Biya kumuhamagara ngo amwifurize amahirwe masa, mu gihe guverinoma yamuburiye ko ibyo ari “uguhirika ubutegetsi”
Mu gihe Inama Nkuru y’Itegeko Nshinga itaratangaza ibyavuye mu matora ya perezida, Issa Tchiroma Bakary, umukandida w’ishyaka Cameroon National Salvation Front (CNSF), yihaye ubutegetsi ku mugaragaro, atangaza ko ari we Perezida mushya wa Cameroun.
Tchiroma, wahoze ari umuvugizi wa Leta n’umunyamuryango ukomeye wa Paul Biya, yatangaje intsinzi ye muri video y’amasegonda 300 yashyize ku mbuga nkoranyambaga mu gitondo cyo kuri uyu wa Kabiri, avuga ko “abaturage bahisemo, kandi uwo muhate ugomba kubahwa.”
> “Abaturage batoranije neza kandi amajwi yabo niyo azagena ejo heza h’igihugu. Ndabasaba kubaha icyo cyemezo,” Tchiroma yavuze mu ijambo rye.
Mu mvugo ye, yigaragaje nk’aho yamaze gufata ubutegetsi, asaba Perezida Biya, ufite imyaka 92, “kumuvugisha kuri telefone akamwifuriza amahirwe yo kuyobora Cameroun”.
Guverinoma: ‘Ibyo ni uguhirika ubutegetsi’
Guverinoma yahise itanga icyitonderwa gikomeye, ivuga ko ibyo Tchiroma yakoze ari uguhirika ubutegetsi mu buryo butaziguye, kuko Inama Nkuru y’Itegeko Nshinga (Constitutional Council) ari yo yonyine ifite ububasha bwo gutangaza uwatsinze amatora.
Minisitiri w’Ubutegetsi bw’Igihugu, Paul Atanga Nji, yaburiye abaturage ko kwemera ibyavuzwe na Tchiroma ari icyaha gikomeye, yongeraho ko ibyavuye mu matora bigomba gutegerezwa kugeza igihe Constitutional Council izabimenyekanisha ku wa 26 Ukwakira 2025.
> “Nta wundi muntu wemerewe gutangaza intsinzi uretse inzego zemewe n’amategeko. Guhimba cyangwa gukwirakwiza ibinyoma kuri ibi ni icyaha cyo guhemuka ku gihugu,” Atanga Nji yabivuze atyo.
Uwahoze ari umuvugizi wa Leta ubu ni we uyirwanya
Tchiroma yahoze ari umuvugizi wa Leta n’umwe mu bantu ba hafi ba Biya mu myaka irenga 20 ishize. Nyuma yo gusezera muri guverinoma muri Kamena, yatangiye ubukangurambaga bukomeye bwakurikiwe n’abaturage benshi mu majyaruguru y’igihugu.
Nubwo bamwe bamufataga nk’umuntu ufite amahirwe yo gutsinda, abasesenguzi benshi bavugaga ko ubutegetsi bwa Biya bufite imbaraga nyinshi kandi bugenzura inzego zose z’ubucamanza n’ubutegetsi bw’amatora, bigatuma gutsinda kwe bigorana.
Mu ijambo rye ryafatiwe mu mujyi wa Garoua, imbere y’ibendera rya Cameroun, Tchiroma yise ibyo yakoze “guharanira ukuri kw’amasanduku y’amatora”, ariko abasesenguzi babibona nk’igikorwa cyo kwiyimika ku mbaraga.
> “Ndasaba inzego z’igihugu n’ingabo guhagarara ku ruhande rw’abaturage no kwemera ibyavuye mu matora,” Tchiroma yabivuze nk’umuyobozi ufite ububasha.
Yashimiye kandi abandi bakandida “bamaze kumwifuriza amahirwe”, ariko ibyo nta gihamya y’ikibyemeza irasohoka mu itangazamakuru.
Ibimenyetso by’ihangana mu gihugu
Mu mijyi minini nka Yaoundé, Douala na Maroua, abaturage bamwe batangiye kwishimira amagambo ya Tchiroma nk’“intsinzi y’abaturage”, mu gihe abandi basaba kwihangana.
Abasesenguzi bavuga ko ibi bishobora kuba ibimenyetso by’ihangana rishya hagati y’ubutegetsi bwa Biya n’abatavuga rumwe na Leta, aho bamwe bibaza niba ingabo zizumvira amategeko cyangwa zizakururwa n’ubutumwa bwa Tchiroma.
Cameroun mu bihe bikomeye
Perezida Biya, umaze imyaka 43 ku butegetsi, ni umwe mu bakuru b’ibihugu bamaze igihe kirekire ku isi. Aherutse kongera kwiyamamaza ku nshuro ya munani, ashyigikiwe n’ishyaka rye RDPC n’inzego z’ubutegetsi zifite imbaraga.
Kugeza ubu, nta kintu Leta yatangaje ku mugaragaro ku byo Tchiroma yavuze, ariko abasesenguzi bavuga ko bishobora gutuma hatangira igihirahiro cya politiki muri Cameroun, igihugu gisanzwe gifite n’ibibazo by’intambara mu gice cy’Abarabu n’Abaroma.