Karongi, taliki ya 19 Ukwakira 2025 — Urwego rw’Ubugenzacyaha (RIB) ruri gukurikirana umukobwa witwa Tuyubahe Emerance, w’imyaka 21, ukekwaho gukuramo inda ku bushake ubwo yari yagiye kwivuza ku Kigo Nderabuzima cya Kibuye, mu Murenge wa Bwishyura, Akarere ka Karongi.
Amakuru yemezwa n’ubuyobozi bw’Ikigo Nderabuzima cya Kibuye avuga ko Tuyubahe yagejejwe ku kigo mu gitondo afite ububabare bukomeye mu nda. Uwamwakiriye yamusuzumye amubaza niba atwite, ariko arabihakana, yoherezwa gukora ibizamini bitandukanye harimo n’ibisabwa umugore utwite.
Mu gihe yari yagiye mu bwiherero, uyu mukobwa ngo yakuyemo inda yari imaze amezi arindwi, uruhinja arurambika mu ndobo ishyirwamo amazi akoreshwa muri ubwo bwiherero, hanyuma agerageza kwiruka ngo ahunge. Ariko abaturage bari hafi aho bamubonye bagira amakenga kuko imyenda ye yari yuzuye amaraso, baramuhagarika, bamugarura mu kigo nderabuzima.
Umuyobozi w’iki kigo, Muhire Jean de Dieu, yavuze ko ubwo basuzumaga icyabaye basanze koko ari inda uyu mukobwa yari amaze gukuramo. Ati:
> “Abaturage bamubonye asohoka afite amaraso menshi ku myenda, tumugejeje mu cyumba cy’abaganga dusanga ni inda yakuyemo. Uruhinja rwakuwe mu ndobo rurimo rwapfuye, tumenyesha RIB ihita imufata.”
RIB yahise imuta muri yombi, itangira iperereza ku cyaha cyo gukuramo inda mu buryo bunyuranyije n’amategeko.
Amategeko abivugaho iki?
Ingingo ya 125 y’Itegeko riteganya ibyaha n’ibihano muri rusange mu Rwanda (Itegeko Nº 68/2018 ryo ku wa 30/08/2018), ivuga ko:
> “Umuntu wese ukuramo inda ku bushake bwe cyangwa afashijwe kuyikuramo mu buryo bunyuranyije n’amategeko, aba akoze icyaha.”
Ingingo ya 126 ikagena ibihano byacyo, igira iti:
> “Umuntu ukuramo inda mu buryo bunyuranyije n’amategeko ahanishwa igifungo kiri hagati y’imyaka ibiri (2) n’imyaka itanu (5) n’ihazabu iri hagati ya miliyoni imwe (1,000,000 Frw) na miliyoni eshanu (5,000,000 Frw).”
Iyo byakozwe n’undi muntu (nka muganga cyangwa umuforomo), ibihano birushaho gukomera kandi bishobora kugera ku gufungwa imyaka 10 kugeza kuri 15 bitewe n’uko icyaha cyakozwe.
Amategeko y’u Rwanda yemera gusa gukuramo inda mu bihe bidasanzwe, birimo:
1. Iyo inda yatewe mu buryo bw’ihohoterwa rishingiye ku gitsina (nk’ihohoterwa cyangwa gusambanywa ku gahato),
2. Iyo inda ishobora gushyira ubuzima bw’umubyeyi mu kaga,
3. Iyo uruhinja bigaragara ko rufite indwara idashobora gukira,
4. Cyangwa iyo bishyizweho umukono n’uruhande rw’amategeko (urukiko cyangwa muganga ubifitiye ububasha) mu buryo bwemewe.
Mu gihe ibyo bisabwa bitujujwe, ibikorwa nk’ibyakozwe na Tuyubahe bifatwa nk’icyaha gikomeye gihanwa n’amategeko.
Ababyeyi n’inzego z’ibanze barasaba uburere n’ubuyobozi bunoze
Nyina wa Tuyubahe, Mukangango Séraphine, yavuze ko umukobwa we yari yamuhishe ko atwite, kandi ko atari bwo bwa mbere abyaye adafite umugabo. Yavuze ko yasabye gufatanya n’inzego z’umutekano kugira ngo uyu mukobwa yigishwe kandi yongere kwiyubaka.
> “Ni umwana wanjye wa kabiri, ariko yarandenze. Nizeye ko inzego zimufashe zizabasha kumwigisha ibyo nananiwe,” — Mukangango.
Umuyobozi w’Umurenge wa Bwishyura, Songa Nsengiyumva Rwandekwe, yasabye abakobwa bato kwirinda kwihekura no guhisha inda, ahubwo bakemera ingaruka z’amahitamo yabo, bakarera abo babyaye.
> “Kwihekura ni icyaha ndetse ni n’icyo guhungabanya ubuzima. Uyu mukobwa azabiryozwa n’amategeko, ariko turasaba abandi bato kubyirinda no kubaho bafite intego,” — Songa.
Icyo RIB iteganya gukurikirana
RIB yavuze ko iperereza rikomeje kugira ngo hamenyekane neza niba uyu mukobwa yaba yari afite abandi bamufashije cyangwa niba yabikoze wenyine.
Uruhinja rwakuwe mu ndobo rwajyanwe mu Bitaro bya Kibuye mbere yo gushyingurwa mu buryo buboneye.
—
Inkuru yateguwe na Inganzo Hub, ishingiye ku makuru y’ukuri yatangajwe na Imvaho Nshya n’amategeko y’u Rwanda.
Ba uwambere ubona amakuru ya INGANZO HUB https://whatsapp.com/channel/0029Vad5UfC89inh67apBK2j