Amabanga y’Isi: Ubuhamya bw’Ababayeho bagapfa bakongera kuvuka bundi bushya bafite ubuzima bushya
Mu buzima bwa muntu hari ibintu byinshi bitajya bisobanuka, ariko bikagira imbaraga zo gukomeza kubazwa iteka. Mu byo abantu bamaze imyaka ibihumbi bibaza, icy’urupfu n’ubuzima nyuma yarwo kigaragara nk’ikintu gikunze guhuruza imitima myinshi ku isi yose. Iyo umuntu apfuye, abamumenye bararira, bakamusezeraho, ariko nyuma y’igihe gito ubuzima bugakomeza nk’aho ntacyabaye. Nyamara mu ntekerezo za benshi, haguma ikibazo gikomeye: “Ese urupfu ni iherezo, cyangwa ni intangiriro y’ubundi buzima?”
Ni ikibazo cyakomerekeje imitima y’abahanga n’abasenga, abakunda siyansi n’abemera imyuka, ariko ntihagire usubiza neza ngo abandi bose bemere. Hari abavuga ko roho imara gupfa igahita ijya ahandi, mu isi itagaragara, mu gihe abandi bo bemera ko iyo roho ishobora kugaruka ku isi mu bundi buzima — ikivugwa nk’“ukuvuka bwa kabiri” cyangwa reincarnation. Iyi myumvire imaze imyaka ibihumbi, kandi kugeza n’ubu, iracyatera impaka hagati y’abayemera n’abayihakana.
Icyo abantu bose bahurizaho ni uko isi itagira iherezo ry’ibitangaza. Hari aho umuntu aba ari kureba igitangaza cy’imana, ahandi akabona ari igihamya cy’imikorere y’imbaraga z’ikirenga cyangwa se ibintu bya siyansi bitaramenyekana. Nta n’ubwo wabura aho byivanga byose: imbaraga z’umwuka, amayobera y’ubuzima, n’ukuntu ibintu byose bifitanye isano itaziguye n’ibihe byahise n’ibiri imbere. Uko byagenda kose, hari ibintu byinshi umuntu yibaza ariko ntasubizwe, ahubwo akagira icyo yumva imbere mu mutima – nk’ukuri kutagaragara, ariko kubaho.
Muri iyi nkuru, turinjira mu buzima bw’abantu bamwe bagaragaje ibintu bitangaje bigaragara nk’ibihamya ko umuntu ashobora gupfa akongera kuvuka. Si inkuru z’ibitekerezo gusa cyangwa izo gusetsa; ni ubuhamya bw’abantu bafashwe nk’ibimenyetso by’uko hari ibiri inyuma y’ubuzima busanzwe tubona. Hari abana bavukiye mu miryango mishya ariko bavuga neza ibyerekeye ubuzima bwabo bwa kera, bakavuga amazina, imiryango, ndetse n’ibintu byabayeho mbere y’uko bavuka. Hari abavuka bafite ibimenyetso ku mubiri bimeze neza nk’iby’abantu bapfuye kera, abandi bakavuga indimi batarazigishijwe cyangwa bakagira ubumenyi burenze imyaka yabo. Ibi byose bituma abantu benshi bibaza niba koko hari isano hagati y’ubuzima n’urupfu.
Abashakashatsi batandukanye bamaze igihe bagerageza kumva iki kintu mu buryo bwa siyansi. Hari abavuga ko bishobora guterwa n’imikorere y’ubwonko, aho bubika amakuru atazwi bityo bukazayagarura mu buryo budasanzwe. Abandi bavuga ko ari ibintu by’imyemerere bitagira gihamya ifatika. Ariko nubwo hari impaka, ibyo abantu bavuze, ibyo babonye, n’ibyo bumvise bigaragaza ishusho imwe: ko isi ifite amabanga menshi kurusha uko tubitekereza.
Umwe mu bahanga mu mitekerereze yaravuze ati: “Iyo umuntu apfuye, ntabwo aba arangiye, ahubwo aba atangiye urugendo rushya rutarimo umubiri.” Iri jambo rishobora gufatwa nk’inyigisho cyangwa nk’ubusesenguzi, ariko rihishura uburyo abantu benshi babona urupfu: nk’inzira yambukiranya, aho umuntu ava mu buzima bumwe akajya mu bundi. Aha ni ho hari amayobera akomeye cyane — uburyo roho ishobora gusubira ku isi, ikongera kugendera mu mubiri mushya, ariko igasigara ifite ibice by’amakuru n’ibyibukwa by’ubuzima bwayo bwa mbere.
Mu gihe isi ikomeje gutera imbere mu ikoranabuhanga no kumenya byinshi ku buzima, hari ibintu bitigeze bihinduka: ubushake bwo kumenya ukuri ku buzima bwa muntu. Nta gihugu, nta dini, nta kinyuranyo cy’akarere gishobora guhagarika inyota yo kumenya aho umuntu ava n’aho ajya. Kandi iyo ugerageje kwitegereza neza, usanga mu mateka y’abantu bose, haba mu banyafurika, abanyaburayi, abanyamerika n’abanyaziya, hakunda kubonekamo inkuru zisa n’izi — z’abagarutse ku isi, z’abavukiye ahandi ariko bakibuka iby’ubuzima bwabo bwa mbere, ndetse n’abavuga indimi zidasanzwe batigeze bigishwa.
Ni muri urwo rwego iyi nkuru ifite intego yo gushishikariza umusomyi gutekereza, si ukumwemeza. Igerageza kureba ibi bintu bitangaje byabayeho mu buzima bw’abantu bamwe, uburyo byatangaje imiryango yabo, n’uko byahinduye imyumvire y’abashakashatsi bamwe ku buzima n’urupfu. Iyi si inkuru y’imyemerere gusa, ahubwo ni urugendo rw’amatsiko n’ubusesenguzi ku bintu bidakunze kuvugwa ariko biri mu buzima bwa buri wese.
Buri muntu wese ashobora kuba afite igice cy’ukuri muri ibi bintu: ushobora kuba warigeze kugira inzozi zisa n’izindi z’ahandi, cyangwa ukagira amarangamutima utasobanura igihe uhuye n’umuntu utari uzi — ukigira nk’aho musanzwe muziranye. Ibyo byose bishobora kuba ibisigazwa by’ukuvuka bwa kabiri, cyangwa se imbaraga z’amarangamutima y’abantu bihuzwa n’ibihe byahise.
Niba hari ikintu kimwe isi igaragaza neza, ni uko ntacyo twemera 100%. Ibi ni byo bituma inkuru nk’iyi iba ingenzi — kuko itubaza ibibazo bisanzwe ariko iduha igisubizo gishya: Ese abantu barapfa nyuma bagasubira ku isi? Ese ni inzozi, ni imyemerere, cyangwa ni ukuri kwihishe mu mabanga y’ubuzima?
Mu gice gikurikira, turasesengura ubuhamya butatu butangaje bw’abantu bagaragaje ibimenyetso by’“ukuvuka bwa kabiri” – ibintu byateye ubwoba bamwe, bikongera ukwizera kw’abandi, ariko byose bigasiga isomo rimwe rikomeye: ko ubuzima bwacu bushobora kuba ari igice kimwe gusa cy’urugendo rurerure rw’iyo roho itajya ipfa.
Hari umunsi w’itumba mu mwaka wa 1975, mu mujyi muto wo muri Leta zunze Ubumwe za Amerika, aho umugore witwa MAMA WILLIAMS yari atuye mu rugo rwe rutuje, ruri ku musozi wubatsweho amazu atukura yegereye ibiti by’inganzamarumbo. Uwo munsi ntiyari azi ko telefoni ahamagaza umukobwa we igiye kuba intangiriro y’inkuru y’amayobera itazibagirana.
MAMA WILLIAMS yabwiye umukobwa we, wari umaze iminsi arongowe agatura mu mujyi uri hafi aho, ati:
> “Nujya mu mugi uyu munsi, ungurire indabo z’ubururu. Ni zo nkunda.”
Byari amagambo asanzwe hagati ya nyina n’umukobwa, nta gikomeye cyarimo. Uwo mukobwa, wari amaze imyaka mike ashinze urugo, yabwiye umugabo we ko agiye kugura izo ndabo, maze bombi bafata imodoka bajya mu mugi. Ariko ntibigeze bagerayo.
Mu nzira, haje kuba impanuka ikomeye, imodoka yabo igongana n’ikamyo yavaga mu rundi ruhande, bose bahita bitaba Imana ako kanya. Inkuru y’urupfu rwabo yamenyekanye vuba, isiga MAMA WILLIAMS mu gahinda kadasanzwe – atakaje umukobwa we wenyine n’umukwe yakunda.
Mu myaka yakurikiyeho, MAMA WILLIAMS yabayeho mu gahinda gakomeye. Indabo z’ubururu zamubereye ikimenyetso cy’urukumbuzi – buri gihe yazihitagaho mu maduka, akazireba, ariko akazihorera. Nta narimwe yigeze azigura nyuma y’urupfu rw’umukobwa we. Kuri we, zari zifitanye isano n’amarira atagira iherezo.
Hashize imyaka icumi, mu mwaka wa 1985, mu gace kari hafi aho, umwana w’umukobwa w’imyaka umunani witwa LOMMY CHRIS yabwiye ababyeyi be ati:
> “Ndashaka kujyana indabo z’ubururu kwa MAMA WILLIAMS.”
Ababyeyi be baratunguwe. Bari bazi MAMA WILLIAMS nk’umugore ukuze wabaga hafi aho, ariko ntibaribarigeze kumenya aho umukobwa wabo yamumenyeye. Nta gihe LOMMY yari yarigeze ahura nawe cyangwa ngo avugana na we. Ariko kubera uburyo yavugaga abifitiye icyizere, bahisemo kumuherekeza.
Bajyanye indabo z’ubururu nk’uko LOMMY yari abisabye. Ageze kwa MAMA WILLIAMS, umwana yahise yegera uwo mukecuru aramubwira, atuje ariko mu ijwi ryuzuye amarangamutima:
> “Nari nagusezeranyije ko nzazana indabo z’ubururu, ariko ntibyashobotse… twakoze impanuka.”
MAMA WILLIAMS yahagaze nk’uwatewe n’amashanyarazi. Yarebye uwo mwana muto, yumva amagambo ye asanzwe ariko atunguranye. LOMMY yakomeje avuga amagambo amurenga: asobanura uburyo impanuka yabaye, avuga imyenda yari yambaye uwo munsi, n’ukuntu inzu yabo yahoze ifite irangi ritukura, ariko bakinjira banyuze mu muryango wo mu gikari kuko uw’imbere wari warashaje.
Ibyo byose byari ukuri.
MAMA WILLIAMS yasigaye atangaye. Uwo mwana w’imyaka umunani yavugaga ibintu atigeze abwirwa n’umuntu n’umwe. Yari azi ibintu by’imbere mu rugo rwa nyina wapfuye, ibintu n’abaturanyi batibukaga neza. Byari nk’aho umuntu yavuye mu rupfu agasubira mu buzima bwa none, afite byose mu mutwe nk’uko byari bimeze mbere.
Iminsi yakurikiyeho yabaye iy’ibitangaza n’impaka. Abahanga mu mitekerereze n’abanyamakuru bo muri ako gace baraje, baramubaza, baramugerageza. Ariko uko bamubazaga, niko yasubizaga ibintu byuzuye ukuri. Yavuze amazina y’abantu batakiriho, asobanura ibintu byabaye mu myaka icumi ishize nk’aho yabibonye ejo hashize.
Uko ababyeyi be bamureraga, niko nabo batangiye kubona ko LOMMY atari umwana nk’abandi. Yarotaga kenshi, akabyuka avuga amagambo asa n’ay’umuntu mukuru, ndetse rimwe na rimwe akavuga ijwi ritandukanye n’irye risanzwe. Ababyeyi be bagerageje kubiganiraho n’abapadiri, abashakashatsi, n’abaganga b’imitekerereze, ariko nta n’umwe washoboye gutanga igisobanuro cyumvikana.
Abahanga bamwe bavuze ko bishobora kuba ari “memory transfer”, aho umwana ashobora kuragwa amakuru ya kera aturutse mu mibereho y’abandi bantu biciye mu guhura kw’imbaraga z’amaraso. Ariko ibyo ntibyigeze bisobanura uburyo LOMMY yavugaga ibintu byihariye byabaye mu rugo rutari urw’umuryango we.
Abandi bo babifashe nk’ikimenyetso cy’uko umuntu ashobora kongera kuvuka – ko roho y’umuntu itajya ipfa, ahubwo ihitamo ahandi hantu n’undi muryango ngo ikomeze urugendo rwayo.
MAMA WILLIAMS, mu magambo ye ya nyuma yigeze gutanga mu kiganiro cya radiyo, yagize ati:
> “Ntabwo nigeze menya uko byagenze. Ariko buri gihe iyo ndebye LOMMY mu maso, numva kandi nkabona umukobwa wanjye. Nta gushidikanya – ni we. Ariko ubu yambaye izindi nyama, afite irindi zina, kandi arimo kubaho ubuzima bwe bushya.”
Ibi byabaye kimwe mu bimenyetso byibajijwe cyane mu myaka ya 1980 muri Amerika. Abashakashatsi bo muri kaminuza zitandukanye bagerageje gukurikirana LOMMY CHRIS mu myaka yakurikiyeho. Bemeje ko nta n’umwe mu babyeyi be wigeze abona amakuru kuri MAMA WILLIAMS mbere y’icyo gihe.
Ubu buhamya bwagize ingaruka zikomeye ku myumvire y’abantu ku bijyanye n’“ukuvuka bwa kabiri.” Bwagaragaje ko hari abantu bavuka bafite ubumenyi butagarukira ku byo biga, ko hari ibintu roho ishobora kwibuka ndetse ikabigarura mu buzima bushya.
Kuri MAMA WILLIAMS, LOMMY ntiyari umwana w’abandi – yari impano y’ijuru imwibukije ko urupfu atari iherezo. Kuri siyansi, yari ihurizo ritumye abashakashatsi benshi bongera gutekereza ku bumuntu n’ubushobozi bw’ibanga roho ifite. Ariko kuri benshi, yari ishimangiro ridasanzwe ry’uko “nta rupfu rubaho, ahubwo habaho ihinduka ry’ubuzima.”
Mu mujyi muto wo mu gihugu cy’Abarabu, mu mwaka wa 2007, umuryango wa CORDINY PILOSCO wari utuye mu nzu ntoya ifite intebe ebyiri imbere y’igikoni. Ku munsi umwe w’icyumweru cyoroheje, mu rukerera rw’amasaha ya saa tatu, umwana w’imyaka itatu yicaye ku ntebe y’igikoni yatangiye gushushanya.
Ibyo byari ibintu bisanzwe ku bana bato, ariko icyo gihe hatangiye kuba ikintu kitari gisanzwe: mu gihe yashushanyaga, yatangiye kuvuga amagambo afite igisobanuro kirenze imyaka ye. Yavuze mu ijwi riranguruye ati:
> “Ndumva nkumbuye ELISI cyane!”
Nyina, wari uhari, yahise amusubiza mu kinyabuntu:
> “ELISI ni inde?”
CORDINY ntiyacitse intege. Yarakomeje avuga mu buryo butangaje:
> “ELISI ni nyogokuru wanjye mbere y’uko nza hano. Cyera mama na papa bamaze gupfa nahise njya kwa nyogokuru witwaga ELISI, mbana nawe imyaka 16.”
Aya magambo ntiyari asanzwe. Umubyeyi wa CORDINY yagize ubwoba bw’ibitekerezo, kuko umwana yavugaga amazina n’amateka atari yarigeze yigishwa, ibintu bidahuye n’imyaka ye n’uburambe afite. Uko CORDINY yakomezaga kuvuga, niko yatangaga ibisobanuro birambuye ku buzima bwe bwa mbere: uburyo inzu yabo yari yubatse, uko yabaga irimo ibyatsi, uko abantu baza nijoro bakayitwika, n’ukuntu yarokotse ariko akabura ubuzima.
Umubyeyi we yabajije undi mubyeyi bari kumwe ati:
> “Ese koko umwana wacu afite icyo avuga gikomeye?”
Ni byo, kuko CORDINY ntiyavugaga amagambo gusa, ahubwo yatanze ishusho y’ubuzima bw’umuntu wabayeho mbere. Yagaragaje ibintu bitagaragara ku bana bato: amazina y’abantu batakiriho, ibyabaye mu myaka ishize, ndetse n’amarangamutima y’ukubura umuntu bakundaga.
Nyuma yo kumva ibi, umuryango wa CORDINY wahise utangira kuganira ku buryo budasanzwe umwana yabasha kumenya ibyo. Benshi mu baturage baho batangajwe n’ayo magambo, abandi batangira kugira ubwoba, ndetse hari abajyanye umwana ku bashakashatsi b’imitekerereze n’abemera ko hari imbaraga z’ikirenga zibaho.
Ibyo CORDINY yavuze byaje gukomeza kugaruka mu ndoto ze. Kuri we, inzozi zatumaga agaruka ku mwuka wa nyogokuru Elisi, akaba yarabonaga aho yabarizwaga mbere yo kuvuka. Ibyo bitangazwa n’ababyeyi be ko byabaye mu buryo buhoraho kugeza igihe umwana yari agize imyaka itanu.
Abashakashatsi bagerageje gusuzuma aya makuru, bamwe bakavuga ko ari ibimenyetso by’uko roho ishobora gukomeza urugendo rwayo mu bundi buzima. Hari n’abavuga ko ari imitekerereze y’umwana ituruka ku marangamutima akomeye afite, ariko nta gihamya gihamye.
Icyo cyemezo cy’ubushakashatsi si cyo gikuraho ubwoba n’amarangamutima y’ababyeyi ba CORDINY. Ku muryango we, aya magambo yabaye ubuhamya bukomeye bwo kwemera ko urupfu atari iherezo, ahubwo ari intambwe y’urugendo rushya. Kuva icyo gihe, izina “ELISI” ryabaye ikimenyetso mu muryango wa CORDINY — ikimenyetso cy’urukundo, ibyiringiro, n’ukwemera ko hari ibirenze ubuzima umuntu abona.
Umwe mu baganga bakurikiranye CORDINY, yavuze mu kiganiro n’ikinyamakuru cy’ubushakashatsi:
> “Ibivugwa na CORDINY birenze ubumenyi busanzwe bw’umwana w’imyaka itatu. Hari icyerekezo gikomeye mu byo avuga, kandi bishoboka ko ari ukuri kugerageza kwibuka ubuzima bwa mbere.”
Uyu mubonano n’ubuhamya bwa CORDINY ntibyari ibisanzwe. Bwahinduye uburyo benshi batekerezaga ku buzima n’urupfu. Mu buzima bwa buri munsi, iyo umuntu yumvise amagambo y’umwana w’imyaka itatu avuga neza ibyabaye mu buzima bwe bwa mbere, bikamuhumuriza cyangwa kumutesha umutwe bitewe n’imyumvire ye ku buzima, biba ari igitangaza cy’ubuhamya cyerekana ko hari byinshi isi itaratubwira.
CORDINY ntiyari umwana usanzwe. Mu ijwi rye hari icyerekana ko afite ubushobozi bwo kubika no gusubiza amakuru aturutse ahandi — nk’aho roho ye yari yaragarutse ku isi kugira ngo ikomeze ubutumwa bwayo.
Ku muryango wa CORDINY, iyi nkuru si inkuru y’imyemerere gusa, ahubwo yabaye isomo rikomeye ry’uko kwibuka bishobora kuba ibimenyetso byo kubaho ubwa kabiri — ibintu bishobora guhindura uburyo abantu batekerezamo iby’isi, urupfu, n’ubuzima bwabo.
Mu mwaka wa 1949, mu karere gato ka Amerika y’Epfo, hari umugabo wari umaze igihe kinini abaye umugabo w’inkoramutima n’umubyeyi w’intangarugero, witwaga WILLIAM SENIOR. Uwo mugabo yari afite umuryango we wuzuye urukundo, ariko yarabayeho azi neza ko igihe cye cyo kuva ku isi kigeze.
Umunsi umwe, yicaye hamwe n’umuhungu we LUIZ, amubwira amagambo yatumye umuhungu we asubira inyuma mu bihe by’ukwibaza bikomeye:
> “Mwana wanjye, ubu ndashaje kandi ndi hafi gupfa. Ariko igihe nzaba mpfuye, nzagaruka nk’umwana wawe. Maze wumve neza ibyo nkubwiye, kuko igihe nzaba navutse uzabimenya. Nzazana ikimenyetso cyanjye — kimwe kizerekana ko ndi jye.”
WILLIAM yari azwiho kuba yari afite imyotso ibiri mu gatuza, ikintu kitari gisanzwe mu bantu benshi. Yagize kandi indi myumvire idasanzwe, ivuga ko urupfu atari iherezo, ahubwo ari intangiriro y’urugendo rushya.
LUIZ, wari umuhungu we, ntiyafashe ibyo se avuga nk’ukuri. Kubera imyaka ye n’uko yari akiri muto, yatekerezaga ko ibyo ari ibintu byo gusetsa byaturutse ku banywi b’inzoga. Yafashe isaha ya zahabu umusaza yari yamuhaye maze ayibika atabitekerezaho cyane.
Hashize igihe gito, WILLIAM yarapfuye mu buryo butunguranye, aho yarohamye mu mazi, umurambo we ugahita ubura. Umuryango we washenguwe n’agahinda kadasanzwe. LUIZ nawe yakomeje ubuzima bwe, ararongora ndetse abyara umwana w’umuhungu.
Gusa ikintu cyatunguye cyane abantu bose ni uko uwo mwana wavutse yari afite imyotso ibiri mu gatuza, kimwe nk’iyari yaragaragaye kuri sekuru WILLIAM. Ibi ntibyari ibintu bisanzwe mu miryango yabo, ndetse byatumye benshi batangira kugira amatsiko y’ukuri kwabyo.
Umwana, amaze kugira imyaka mike, yatangiye kugira imyitwarire itangaje. Umunsi umwe, yahamagaye se LUIZ, mu ijwi rituje ariko ryuzuye icyifuzo gikomeye:
> “Papa, ndasaba iyo saha ya zahabu. Ni igihe kigeze.”
LUIZ we na madamu we ntibigeze babwira uwo mwana icyo bari bazi kuri iyo saha. Icyo byerekana ni uko uwo mwana yari afite amakuru adasanzwe, amakuru atari yarigishijwe, kandi aturutse ku mateka y’umuryango.
Abashakashatsi bakurikiranye iyi nkuru bagaragaje ko ibyo ari ibimenyetso bishobora kuba ari ukugaruka kw’“ubuzima bwa kabiri.” Hari abatekereza ko ari ubushobozi budasanzwe bwa roho bwo gukomeza urugendo rwayo mu gihe cy’ubuzima gishya, abandi bakavuga ko ari imyitwarire y’umwana iturutse ku buryo bw’imibereho ye.
Ariko nta muntu washoboye gusobanura neza uburyo uwo mwana yabashije kumenya iby’iyo saha, cyangwa impamvu yagize icyo ashaka kuvuga igihe cyose atigeze abona ayo makuru mbere. Ibi byatumye inkuru ya WILLIAM JUNIOR iba kimwe mu bimenyetso bikomeye by’urugendo rwa roho mu myumvire y’abenshi.
Mu gusoza ikiganiro cyo kuri radiyo ku bijyanye n’iyi nkuru, umunyamakuru w’umuhanga mu by’imitekerereze yavuze ati:
> “Ibivugwa kuri WILLIAM JUNIOR si inkuru yo gusetsa cyangwa iy’imyumvire gusa. Ni ubuhamya bushobora gufasha abantu gutekereza ku buzima bwabo n’uko bashobora gukomeza kubaho mu buryo butandukanye nyuma y’urupfu.”
Uyu mwana ntiyabaye umwana usanzwe. Ku muryango we, yari isomo ry’ubuzima, icyerekana ko urupfu atari iherezo ry’ibihe byose. Hari igice cy’ukuri cyabayeho muri we — icyerekana ko roho ishobora kugira ubushobozi bwo gusubira ku isi, ikagaruka ikaba umwana mushya, ariko ifite ubumenyi bw’igihe cyashize.
Inkuru ya WILLIAM JUNIOR, kimwe na za nkuru za LOMMY CHRIS na CORDINY PILOSCO, ntabwo ari ubuhamya gusa; ni ubutumwa bw’umwihariko ku bantu bose: ko ubuzima bwacu butarangirira aho duhagarariye, ahubwo bukomeza mu buryo budasanzwe.
Iyo dutekereje ku buzima, urupfu rurangwa n’amayobera atagira iherezo. Inkuru z’abantu nka LOMMY CHRIS, CORDINY PILOSCO, na WILLIAM JUNIOR ntizivuga gusa ibyabaye ku bantu bamwe, ahubwo zifungura umuryango mugari w’ibibazo: Ese koko urupfu ni iherezo ry’ubuzima, cyangwa ni intambwe y’urundi rugendo? Ese roho ishobora kongera gusubira ku isi, ikagira ubuzima bushya ariko ifite ibimenyetso by’ubuzima bwa mbere?
Mu mateka y’inyandiko, hari ubwo abantu bavuze ku kuvuka bwa kabiri. Ariko ubuhamya bw’aba bantu butandukanye n’ibisanzwe: ntabwo ari inzozi gusa cyangwa imyumvire y’umwana, ahubwo ni ubuhamya bugaragaza ibisobanuro byimbitse. Ni uburyo bwo kugaragaza ko hari ibiri inyuma y’iyi si tubona — ibintu bitavugwa, ariko bifite uburemere bukomeye ku myumvire yacu ku buzima n’urupfu.
Uko izi nkuru zicukumburwa, zisiga isomo rikomeye: isi yacu ihishe amabanga menshi. Amabanga adasobanutse ku bijyanye n’ubuzima, urupfu, n’uko roho ishobora gukomeza urugendo rwayo. Ni nk’aho buri wese muri twe afite igice cy’icyo kintu kitazwi, icyerekezo kitazwi cy’ubuzima. Ibi bituma tugira amatsiko yo kumenya aho twavuye n’aho tujya.
Abashakashatsi, abasenga, n’abakurikiranira hafi ibi bintu bose bemeranya ku kintu kimwe: nta gisubizo cyuzuye. Ariko na n’ubu habuze abizera, bafite icyizere cy’uko ibi ari ibimenyetso bifatika by’uko urupfu atari iherezo, ahubwo ari icyiciro gishya mu rugendo rw’iyo roho.
Inkuru zaba iza LOMMY CHRIS, CORDINY PILOSCO, na WILLIAM JUNIOR zitwigisha ibintu bibiri by’ingenzi: icya mbere, ko ubuzima bwacu butagarukira ku byo tubona ubu; icya kabiri, ko hari igihishe inyuma y’urupfu — amabanga tugomba kugerageza gusobanukirwa. Izi nkuru si ibitekerezo gusa, ahubwo ni ubuhamya bw’abantu bagerageje kutubwira ko hari ikindi kigereranyo cy’ubuzima gitandukanye n’ibyo tubona buri munsi.
Ku musozo, iyi nkuru ni ubutumwa. Ubutumwa bwo guhumuriza, guca urujijo, no gufungura umutima wacu ku byo tudashobora gusobanura. Ni ubutumwa bwo kwibaza ku buzima bwacu, ku buryo dukora no ku buryo twakira urupfu. Kandi ni ubutumwa bwo kwemera ko, nubwo tudashobora kubona byose, hari ukuri kurenze amagambo — ukuri kw’ibanga kenshi kugaragarira mu buhamya bw’ababayeho bakongera kubaho.
Ni iki wumva kitaravuzwe ku buzima bwawe bw’ejo hashize? Ese ushobora kuba uri umwe mu bantu bazabeshwaho n’inkuru nk’izi, bakaziringira nk’ukuri? Icyo ni igisubizo buri wese muri twe agomba gushaka.
Mu rugendo rwacu rwo gusobanukirwa n’inkuru zidasanzwe za LOMMY CHRIS, CORDINY PILOSCO, na WILLIAM JUNIOR, twabonye ko isi itubwira amagambo menshi tutaramenya gusoma. Izi nkuru zigaragaza ko hari ibirenze ibyo tubona, ibirenze iby’amaso, ibirenze iby’ubumenyi dusanzwe dufite.
Ubu si ikibazo cyo kwemera cyangwa kwanga. Ni ikibazo cyo gufungura umutima no kwemera ko ubuzima bushobora kugira inzira zitandukanye n’izo twigisha. Ni ubutumwa buva mu gahinda k’abantu, mu byiringiro by’abasigaye, no mu guhangana n’icyo tutazi.
Abahanga bavuga ko ubushakashatsi bukiri mu ntangiriro. Hari ibibazo byinshi bitasubijwe: Ese koko roho ishobora gusubira ku isi? Ese kwibuka ubuzima bwa mbere ni ikimenyetso gihamye cy’uko hari ubuzima bw’inyuma y’urupfu? Ese buri wese ashobora kongera kubaho mu bundi buryo?
Iki ni igisubizo buri muntu agomba gushaka ku giti cye. Kuri bamwe, ni ukwemera; ku bandi, ni ubushakashatsi; ariko kuri bose, ni urugendo rwo gushaka ukuri.
Nubwo tutarabona ibisubizo bya gihamya, inkuru zaba iza LOMMY CHRIS, CORDINY PILOSCO, na WILLIAM JUNIOR zitwigisha kimwe: isi ihishe amabanga menshi, kandi hari byinshi tugomba kumenya mbere y’uko tubyirengagiza.
Ese waba uri kwitegura kwakira ibyo bitangaje? Ese witeguye gutangira urugendo rwo gushaka ukuri ku byo isi iduha buri munsi?
Isi iracyahishe byinshi — kandi ubutaha ubwo uzaba usomye cyangwa wumvise inkuru nk’iyi, ushobora kuba uri imbere y’ikintu kidasanzwe kizaba kimaz guhindura uko ureba ubuzima.