CAMEROON: Imyigaragambyo yo kwamagana ibyavuye mu matora na Paul Biya ikomeje gufata indi ntera
Mu gihe igihugu cya Cameroon gikomeje kugarizwa n’imvururu n’imyigaragambyo ikaze, ibihugu n’imiryango mpuzamahanga birimo u Bufaransa n’imiryango irengera uburenganzira bwa muntu nka Human Rights Watch biramagana ihohoterwa rikomeje gukorwa n’inzego z’umutekano nyuma y’amatora ya Perezida Paul Biya, wemejwe ku nshuro ya munani nk’umukuru w’igihugu.
Urukiko rushinzwe iby’amatora (Constitutional Council) rwatangaje ko Paul Biya, ufite imyaka 92 kandi umaze ku butegetsi imyaka isaga 40 kuva mu 1982, yatsinze amatora ku kigero cy’amajwi 53,7 %, arusha Issa Tchiroma Bakary, umukandida w’ihuriro ry’amashyaka atavuga rumwe n’ubutegetsi wagize 35,2 %.
Ariko ibi byakurikiwe n’imyigaragambyo idasanzwe mu mijyi ya Douala, Yaoundé, na Garoua, aho abaturage benshi basohotse mu mihanda basaba ko “amahitamo y’abaturage yubahirizwa.”
🧨 Imyigaragambyo yahinduye isura
Kuva mu Cyumweru gishize, ibikorwa by’imyigaragambyo byafashe indi ntera.
Mu mujyi wa Douala, abigaragambya bashyizeho za bariyeri, batwika amapine, abandi basaba ko amajwi yongera kubarurwa. Ingabo z’umutekano zasubije zifashishije ibyuka biryana mu maso n’amasasu.
Umuryango wa sosiyete sivile “Stand Up for Cameroon” watangaje ko abantu barenga 23 bamaze kwicwa, naho abandi baherutse gufatwa bagafungwa mu buryo butemewe n’amategeko.
“Abafashwe barimo gukorerwa iyicarubozo, bakubitwa, kandi bagafatwa mu buryo bunyuranyije n’amategeko,” rivuga gutyo itangazo ry’uyu muryango ryasohowe ku wa Gatatu.
🇫🇷 U Bufaransa bwamaganye ihohoterwa
Ubutegetsi bw’u Bufaransa, bwahoze bukolonije Cameroon kugeza mu 1960, bwatangaje ko “buhangayikishijwe cyane n’uburyo ingabo z’igihugu zikomeje gukoresha imbaraga z’umurengera.”
Mu itangazo ryasohowe na Minisiteri y’Ububanyi n’Amahanga y’u Bufaransa, rigira riti:
> “Turahamagarira impande zose kwihangana no kuganira mu buryo bwubaka hagamijwe gusubiza abaturage ba Cameroon amahoro, umutekano n’ubwiyunge.”
U Bufaransa bwasabye ko “abafashwe bazira ibitekerezo bya politiki cyangwa imyigaragambyo” barekurwa, kandi demokarasi n’uburenganzira bw’ibanze byubahirizwe.
⚖️ Ibirego by’uburiganya mu matora
Issa Tchiroma Bakary, wahoze ari umuvugizi wa guverinoma mbere yo kuba utavugarumwe n’ubutegetsi, yahakanye ibyatangajwe n’urukiko, avuga ko “amatora yibwe ku mugaragaro”.
Mu butumwa yashyize ku mbuga nkoranyambaga, yagize ati:
> “Turacyari hamwe, duhuje imbaraga kandi tuzakomeza kurwana kugeza ku ntsinzi ya nyuma.”
Minisitiri w’Ubutegetsi bw’Igihugu, Paul Atanga Nji, yashinje Tchiroma “gukangurira abaturage imvururu” nyuma yo kwihutira kwitangaza nk’uwatsinze amatora mbere y’uko komisiyo y’amatora isoza ibarura.
Ariko mu itangazo rya Human Rights Watch, rivuga ko ibyo birego bya leta “bidafite gihamya” kandi ko ahubwo “leta irimo gukoresha izo mpamvu ngo isibanganye ukuri ku ihohoterwa ry’abigaragambya.”
🧍♀️ Abaturage baravuga ko barambiwe
Mu mihanda y’i Yaoundé, umusore witwa Jean-Pierre Nkweti, ufite imyaka 27, yagize ati:
> “Twamaze imyaka myinshi dutegereje impinduka, ariko buri gihe bisubira ku muntu umwe. Ntabwo ari igihugu cy’abantu bose barakihariye.”
Undi muturage w’umubyeyi, Claudine Ngo Ndimba, yavuze ko atakijya mu kazi kubera ibitero n’ubwoba bw’uko “abasirikare bashobora gufata buri wese.”
Abashinzwe umutekano, nk’uko Reuters ibivuga, bavuga ko hari “udutsiko tw’abasore twashutswe n’abatavuga rumwe n’ubutegetsi ngo tujye mu myigaragambyo bityo duteye umutekano muke, dufite ibiyobyabwenge”, nyamara nta gihamya kiratangwa kuri ibyo bivugwa.
Uretse u Bufaransa, ibihugu nka Canada, u Budage n’Umuryango w’Ubumwe bw’u Burayi (EU) nabyo byamaganye ihohoterwa rikorerwa abigaragambya, bisaba ko habaho “ibiganiro by’ukuri” hagati ya leta n’abatavuga rumwe nayo.
🔚 Icyerekezo kiracyari mu rujijo
Mu gihe imyigaragambyo ikomeje, amahoro n’umutekano muri Cameroon biracyari mu kaga. Abasesenguzi bavuga ko niba nta biganiro bifunguwe vuba, igihugu gishobora gusubira mu mvururu nk’izo cyanyuzemo mu myaka ya 2018–2019 ubwo intambara hagati y’ingabo n’abarwanyi bo mu majyepfo yihishe mu mwambaro w’ubwigenge.
Ku munsi w’ejo, imihanda ya Douala yari yuzuyemo ibyangiritse, amapine atwitswe n’imyenda y’abaturage yuzuye ibizinga by’amaraso.