Inkubi y’umuyaga yiswe Melissa yahitanye ubuzima bwa benshi, ibikorwa remezo birangirika, ibirwa bya Caraïbes ntibikiri nyabagendwa
Mu gihe Isi ikomeje guhura n’ingaruka z’imihindagurikire y’ibihe, ibirwa bya Caraïbes biri mu bihe bikomeye bitigeze bibaho mu mateka yabyo. Inkubi y’umuyaga yiswe Melissa, yibasiye akarere kose kuva ku wa Gatatu w’iki cyumweru, isiga urujijo, amarira n’akababaro. Abantu basaga 30 bamaze guhitanwa n’uyu muyaga, abandi benshi barakomereka mu gihe abandi uyu muyaga wabasize iheruheru, amazu, imihanda n’ibikorwa remezo byinshi birasenyuka burundu. Haiti, igihugu gisanzwe gifite umubare munini w’abaturage ariko gikennye cyane, cyagaragaye nk’acyagezweho n’ingaruka zikomeye kurusha ahandi.
Ku rwego rwa Caraïbes yose, Haiti ni cyo gihugu cyagize igihombo gikomeye cyane. Inkubi ya Melissa yahageze iturutse mu mazi y’Amajyaruguru ya Jamaica, isenya amazu arenga ibihumbi bitanu mu masaha atageze kuri 24. Amakuru yemezwa n’inzego z’ubutabazi avuga ko abantu 25 bamaze guhitanwa n’uyu muyaga, barimo abana 10 baburiwe irengero, mu gihe abandi benshi bakomeje gushakishwa n’abakozi b’inzego zishinzwe ubutabazi.
Umwe mu baturage witwa Jean-Michel Dorsainvil yabwiye ikinyamakuru cya Leta ko “atigeze abona umuyaga ukomeye nk’uyu kuva avutse.” Yagize ati: “Amazu yaridutse, imihanda irasenyuka, amazi yuzuye mu ngo. Nta kintu cyasigaye cyitwa ubuzima busanzwe.”
Ubuyobozi bwa Haiti bwasabye inkunga mpuzamahanga, buvuga ko igihugu kitifitiye ubushobozi bwo guhangana n’ingaruka z’iyi nsanganya. Minisitiri w’Intebe w’agateganyo wa Haiti, Garry Conille, yavuze ati: “Ibi ni ibihe bidasanzwe, igihugu cyacu kiri mu bihe byo gusaba inkunga yihuse kugira ngo turengere abatahasize ubuzima.”
Mu gihugu cya Jamaica, aho iyi nkubi yatangiriye, imaze kwica abantu bane nk’uko byatangajwe n’ubuyobozi bwo muri Kingston. Ubuyobozi buvuga ko ibyangijwe birenze ibyo iki gihugu cyari cyiteze, ndetse byasobanuwe ko bizasaba imyaka irenga icumi kugira ngo ibikorwa byose byangiritse bisanwe.
Umuyobozi w’igihugu, Andrew Holness, yavuze mu itangazo rigufi ryatambutse kuri televiziyo ya Leta ko “Jamaica yugarijwe n’ibihe bikomeye, ariko abaturage bagomba kugaragaza ubumwe n’ukwihangana mu kurengera ubuzima bwabo.”
Mu mijyi iri hafi y’inyanja, cyane cyane Montego Bay na Ocho Rios, imiturirwa myinshi yacitsemo ibice, amavuta ashirira mu nyanja, naho imiryango ibarirwa mu magana yasigaye nta nzu, nta n’ibiribwa. Ubutabazi burakomeje ariko imihanda myinshi yangiritse bikabije kubera ibiti byaridutse n’ibikorwa remezo byasenyutse.
Inkubi ya Melissa ntiyahagarariye muri Jamaica na Haiti gusa. Yageze no muri Bahamas na Cuba, aho amafoto yagiye agaragaza inzu zisenyutse, amapoto y’amashanyarazi yaguye, ndetse n’amato menshi yarohamye.
Abaturage bo muri Bahamas bavuze ko basabye Leta gufunga imihanda no guhagarika ingendo zose mu nyanja nyuma y’uko imvura nyinshi ivanze n’umuyaga mwinshi bisenye ingo nyinshi mu murwa mukuru Nassau.
Muri Cuba, Leta yatangaje ko iri mu rwego rwo gushyiraho “ingamba z’ihutirwa” zo gucumbikira abantu barenga ibihumbi bitatu babuze amazu yabo.
Nyuma y’uko iyi nsanganya itangajwe ku bitangazamakuru mpuzamahanga, ibihugu bitandukanye byatangiye kohereza ubutabazi. Leta Zunze Ubumwe za Amerika ni yo ya mbere yihutiye kugira icyo ikora.
Umunyamabanga wa Leta wa Amerika ushinzwe ububanyi n’amahanga, Marco Rubio, abinyujije kuri konti ye ya X (yahoze ari Twitter), yagize ati:
“Amerika iri kohereza itsinda ry’abashinzwe gutanga ubufasha n’ubutabazi bw’ibanze muri Haiti, Repubulika Dominicaine na Bahamas. Tugomba guhagarara hamwe n’abavandimwe bacu bo muri Caraïbes muri ibi bihe bikomeye.”
Ibihugu bya Canada, Ubufaransa, ndetse n’Umuryango w’Ubumwe bw’u Burayi (EU), nabyo byatangaje ko biri gutegura inkunga y’amafaranga, ibiribwa n’imiti, mu rwego rwo gufasha ibihugu byashegeshwe.
Abahanga mu bijyanye n’imihindagurikire y’ibihe bavuga ko inkubi nka Melissa zishobora gukomeza kwiyongera bitewe n’ubushyuhe buri kuzamuka mu mazi y’inyanja ya Atlantika.
Dr. Elena Gomez, impuguke mu by’ubumenyi bw’ikirere muri Kaminuza ya Florida, yagize ati:
“Ibi ni ibimenyetso by’imihindagurikire y’ikirere ikomeje kwangiza Isi. Umuyaga Melissa urenze ku rwego rwa kane mu bipimo mpuzamahanga, kandi wateranye ubugome bukomeye ku nyanja ya Caraïbes.”
Abahanga bavuga ko ibihugu bito by’ibirwa, cyane cyane ibyo bifite ubushobozi buke, bigomba gushyira imbere gahunda z’ubwirinzi n’ubwiteganyirize bw’igihe kirekire kugira ngo bizabashe kwihanganira ingaruka nk’izi.
Uretse kwangirika kw’ibikorwa remezo, ubukungu bwa Caraïbes buri mu kaga gakomeye. Kuba imiturirwa, amahoteli, n’ahantu hahurira ba mukerarugendo byasenyutse, bizatuma ubukungu bw’ibihugu byinshi bukomeza kugwa.
Mu gihe Jamaica na Bahamas byari biri mu gihe cy’isarura ry’ubukerarugendo, ubu byinshi mu bikorwa byahagaritswe burundu. Haiti yo isanzwe ifite ubukungu bushingiye ku buhinzi buke no ku nkunga mpuzamahanga, bikaba bisobanuye ko izasaba igihe kinini ngo isubirane.
Inkubi y’umuyaga Melissa yahinduye ishusho y’ibirwa bya Caraïbes mu gihe gito. Amagana y’abaturage basigaye nta nzu, abandi batakaje ababo, ibihugu byinshi bisigaye mu mwijima w’icyizere.
Ibi bibaye mu gihe Isi yose ikomeje kugaragaza impungenge ku mihindagurikire y’ikirere, ibintu bishimangira ko hakenewe ubufatanye mpuzamahanga kugira ngo abantu ntibahore bahitanwa n’ibiza byiyongera buri mwaka.
Mu magambo ya Garry Conille wa Haiti: “Turasaba Isi yose kutadusiga inyuma. Haiti n’ibirwa bya Caraïbes ntabwo bifite ubushobozi bwo guhangana n’ibi byago byonyine. Ubutabazi bw’uyu munsi ni bwo buzadufasha kubaho ejo.”