Inkuru y’urukundo: Amarira y’utaribagiranye igice cya 7
Umunsi wakurikiyeho, urumuri rw’izuba rwatambitse ku madirishya y’inzu yanjye, ruhindura ibara ry’ibikoresho byose byari mu cyumba. Umujyo umwe w’umucyo wanyuraga ku ifoto iri ku rukuta—iyo twafotowe turi kumwe nge na Diane, turi ku kiyaga, turi gusangira umunezero utararangwaga n’igihunga. Uwo mujyo wari nk’inkoni y’umwuka wuzuyemo igihu cya kera, yandeba, akanyibutsa ko ibyo nataye atari ibintu, ahubwo ari igice cyanjye cy’ingenzi.
Mu gitondo, nabyutse mfite umutima wuzuye agahinda gatuje. Nta magambo menshi, nta n’amarira menshi. Ariko hari ikintu cyari cyicaye imbere mu mutima wanjye, nk’umushyitsi w’inzozi utifuza kugenda. Nicaye ku ntebe ya veranda, ya ntebe yabaye nk’ikirahure cy’ibihe byiza twagiranye.
Inuma zanyuragaho hejuru y’inzu, zigakubita amababa nk’aho zitangiye igitaramo cy’ikirere. Nahagurutse buhoro, mfata igitabo cy’indirimbo cya Diane, nkireba nk’urora umukororombya. Naragifunguye, nsanga akabaruwa gato kari karazimiriye hagati y’impapuro, sinari narigeze nkabona na mbere gusa cyari cyo gihe.
“Corneille,
Niba usomye ibi, bizaba bivuze ko utambaye ubusa imbere y’amarira yawe. Nari nzi ko umunsi umwe uzabona ubu butumwa. Nari nzi ko urukundo rwacu rutazibagirana byoroshye. Hari byinshi tutabashije kuvuga, tutabashije kurangiza. Ariko wibuke ko urukundo rwacu rutari rugufi—rwari isooko. Rwari indirimbo. Rwari igitambo.”
Iyo baruwa yasaga nk’ihekenya umutima. Naryoherwaga n’uko yahoraga atekereza ibintu birenze, akoresheje amagambo meza, ariko nanone byarambabazaga. Kuki atigeze ampa ayo magambo igihe cyose yari hafi?
Narabyutse mfata akenda, njya mu ishyamba rito riri inyuma y’inzu. Aho ni ho Diane yakundaga kujya gusomera ibitabo. Ni ho twajyanye bwa mbere mugusoza igitabo cy’indirimbo ngo kibe umwihariko wacu. Iryo shyamba ryuzuye inzibutso; digit cy’amashimi ariho utubabi turi mu ishusho y’umutima twigeze gutwaraho akababi kamwe, igikuta cy’ibuye Diane yanditseho izina ryanjye n’irye, bikaba nk’ikirangantego cy’urukundo rwacu.
Nari ngeze aho yicaye rimwe akambwira ati:
“Ese ubona ko ibi bihari byonyine biruta impano zose? Iyo turi aha, numva isi nta kibi cyayo igihe nge nawe tukiyiriho.”
Ayo magambo yamvugiragamo nk’indirimbo izwi gusa na njye. Nicaye aho, ngerageza gufunga amaso, ngo niyibutse uburyo yasaga, uburyo yasekaga, uko yitwaraga iyo yabaga yambaye ikanzu y’inyamibwa y’igitare yambaraga iyo twajyaga gutembera.
Muri urwo rugendo rw’inkumbuzi, umutima wanjye wabaye nk’uwinjira mu rujijo rujya kumva amajwi ya kera. Nabonye ishusho ya Diane, ariko noneho si mu ntekerezo— ahubwo mu nzozi. Nari mu nzu yacu ya kera, aho twabaga mu mugi wa Huye. Icyumba k’igikoni cyarimo impumuro y’ifu n’isukari—yari arimo gukora icyayi cy’amata n’udutsima (cakes) two kunywesha.
Yandebye mu maso aranseka, ati:
> “Urahitamo iki hagati yo guhekenya utunyanya no kunsoma?”
Narasekaga, ngerageza gutebya, nti:
“Ndafata wowe, kuko utunyanya ndaduhorana!”
Twarasetse, turasomana. Iryo joro twaraye duhoberana. Sinari nzi ko ari bwo bwa nyuma mu nzozi twari hamwe muri ubwo buryo bwuzuye.
Nahise mbyuka nikanga. Umutima uradiha, mu gatuza hatera nk’urugamba. Narahagurutse mfata agatabo ke, ngasubiza mu gasanduku k’inkumbuzi. Hafi y’ako gasanduku hari ibaruwa Diane yanditse ku munsi umwe nari naragiye ku kazi i Kigali, asigara mu rugo.
Yari yaranditseho amagambo yandembeje:
“Ndagukumbuye cyane. Umunsi utazambona, uzibuke ko n’iyo waba uri kure, nkuhoza ku mutima wanjye. Nta kintu na kimwe gishobora kukunyeganyeza mu rukundo rwange—nta kintu na kimwe gishobora kukugusha mu nteruro mbi. Uri mwiza mu buryo urukundo rwanjye rutabona uko rugusobanura.”
Uko nasomaga ayo magambo, niko nakomezaga kumva ko ntari nagarura ubuzima busanzwe. Neema yabaye umuntu wa hafi, ariko sinashoboraga kumubwira ko Diane yamaze gutura muri njye. Si umutwe gusa wari umufite, ahubwo umutima, ubwonko, amaraso—byose byari ibyo kumunkumbuza.
Icyo gicuku cy’uwo munsi, Neema yaransuye. Yazanye isupu yari azi neza ko nakundaga maze dutangira ikiganiro gituje, gisa n’aho kigamije gutuzisha ubuzima. Yicaye ku ntebe imbere yanjye, acecetse.
“Wigeze kugira icyo ushaka gusaba umuntu ariko ukazitirwa n’uko utakimubona?” yambajije atuje.
Naramurebye, ndamubwira:
“Yego. Diane… nifuzaga kumubwira ko nubwo ntakibashije kumufasha nk’uko yabyifuzaga, namukunze mu buryo ntagira aho mpera mbisobanura.”
Neema yarahumetse, yitsa umutima, aravuga:
“Hari ubwo ugomba kumenya gutandukanya kwibuka no kwiyibagiza. Ntabwo ari bibi kwibuka, ariko si byiza kubaho muri ubwo buzima gusa.”
Naramwumvise, ariko sinigeze numva uwo mugambi nk’uwanjye. Kuko kuri njye, kwibuka Diane ni yo nzira yonyine nari nsigaranye yo kumva mfite icyo mfite—aho umutima wanjye utarushywa no kwiyumvamo icyuho.
Neema yarahagurutse, asiga ubutumwa kuri coffee table:
“Niba wumva uri wenyine, ndahari. Ariko niba wumva umutekano uva kuri Diane gusa, sinshobora kumusimbura.”
Yasohotse buhoro, asize icyicaro cye gisigaye gikeye nko ku mugoroba udafite izuba.
Nari nsigaye mu nzu y’inkumbuzi. Nari nsigaye mu nzu ya Diane. Mu nzu y’amarira ataribagiranye.
Muri iryo joro, nafunguye igitabo cy’indirimbo. Nasomye interuro yanditse iteye gutya:
“Niba urukundo rwacu rwarasigaye mu ndirimbo no mu nyandiko gusa, ndifuza ko uzaziririmba n’iyo waba uri wenyine, ugasoma izo nyandiko n’iyo waba uri wenyine.”
Nahise mfata gitari yanjye, ndaziririmba. Ijwi ryari rihungabanye, ariko amagambo yaje ashyitse. Nararirimbye, amajwi yanjye ayoborwa n’amarira y’umwijima.
Ayo marira, ni yo ahora ariyo nzirikana: amarira y’utaribagiranye……..
. NI AHO MU GICE CYA 8
ANDIKA IGITEKEREZO CYAWE KIRAGERA KU MWANDITSI NEZA
[contact-form][contact-field label=”Name” type=”name” required=”true” /][contact-field label=”Email” type=”email” required=”true” /][contact-field label=”Website” type=”url” /][contact-field label=”Message” type=”textarea” /][/contact-form]