Tshisekedi yahakanye ko atigeze avuga nabi u Rwanda na Uganda, nyamara amateka ye abivuguruza
Perezida wa Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo (RDC), Félix-Antoine Tshisekedi Tshilombo, yagaragaje ko igihugu cye gifitanye “ibibazo” n’u Rwanda ndetse na Uganda, ariko ahakana ko yaba yarigeze avuga nabi cyangwa kwitwara nabi kuri ibyo bihugu.
Ibi yabivugiye i Bruxelles mu nama yiswe Global Gateway Forum 2025 yateguwe n’Umuryango w’Ubumwe bw’u Burayi (EU), yitabiriwe n’abayobozi batandukanye barimo na Perezida w’u Rwanda, Paul Kagame.
Yavuze ko afitanye “ibibazo” n’u Rwanda na Uganda
Mu mbwirwaruhame ye, Tshisekedi yavuze ko ikibazo cya Kongo gifitanye isano n’imiyoborere idahwitse, ruswa, n’ingabo zifite intege nke. Ariko yongeye gushinja u Rwanda kugira uruhare mu mirwano ya M23, avuga ko Perezida Kagame akwiye “gutegeka ingabo zishyigikiwe n’igihugu cye guhagarika imirwano”.
Yagize ati:
> “Ibi bisaba ko mutegeka ingabo za M23 zishyigikiwe n’igihugu cyanyu guhagarika iyi mirwano imaze guhitana ubuzima bwa benshi.”
Nubwo Uganda atayivuze mu buryo bukomeye nk’u Rwanda, yayishyize mu itsinda rimwe nk’abaturanyi bagira uruhare mu bibazo bya RDC, asubiramo ibyashinjwaga ibi bihugu byo gushyigikira imitwe yitwaje intwaro ishaka kwambura Kongo umutungo kamere.
Ariko nanone, Tshisekedi yavuze ko atigeze agaragaza imyitwarire igamije gushoza intambara ku baturanyi be, ati:
> “Nta na rimwe nigeze ngira imyitwarire igaragaza ubushotoranyi ku u Rwanda cyangwa Uganda cyangwa se ku bindi bihugu icyenda bituranye natwe.”
Yongeyeho ko yahagaritse gusabira ibihano u Rwanda kugira ngo habeho umwanya w’ibiganiro.
Ibyo Tshisekedi yavuze ntibihura n’amateka ye aheruka, kuko inshuro nyinshi yagiye agaragaza amagambo akakaye ndetse n’ibyashotoraga u Rwanda n’ubuyobozi bwarwo, ndetse rimwe na rimwe n’uwa Uganda.
Dore bimwe mu bihe by’ingenzi byabigaragaje:
Ukuboza 2024 – Mu ijambo yavugiye i Kinshasa Tshisekedi yabwiye Kagame amagambo akomeye amugereranya na Adolf Hitler, avuga ko afite “intego yo kwagura igihugu” kandi ko “azagira iherezo risa n’irya Hitler”. (Byatangajwe na Reuters na BBC).
Mutarama 2025 – Yatangaje ko azakorana n’abanzi b’u Rwanda kugira ngo “bahirike ubutegetsi bwa Kagame” no “kubohora Abanyarwanda”, ndetse anavuga ko DRC ifite drones “zishobora kurasa i Kigali zihagaze i Goma”. (Ibi byavuzwe mu kiganiro yagiranye na The New York Times no mu bikorwa byo kwiyamamaza).
Gashyantare 2025 – Yavuze ko agiye “kurasa bya rutura ku ngabo z’u Rwanda” zishyigikiye M23, anashinja Kigali “gutera Goma” no “gukora ibyaha bya gisirikare”. Ibyo yabivugiye mu ijambo rye nyuma y’uko M23 ifashe Goma, kandi byumvikanye no mu nama y’Umuryango w’Abibumbye (ONU).
Werurwe 2025 – Mu biganiro byabereye i Doha (Qatar), yongeye kugereranya Kagame na Hitler, avuga ko “nta biganiro na M23” bishoboka kuko “bayoborwa n’u Rwanda”.
Mu bihe bitandukanye bya 2024–2025 – Yagiye asaba kenshi ko u Rwanda ruhanwa n’Umuryango w’Abibumbye kubera gushyigikira M23, ndetse anashinja Uganda kugira uruhare mu “gusahura amabuye y’agaciro ya Kongo”, nk’uko byagaragajwe na raporo za Fitch Solutions.
Iyi myitwarire ishimangira ko, nubwo Perezida Tshisekedi ashaka kugaragaza isura y’umuhuza n’umukangurambaga w’amahoro, amagambo ye y’igihe cyashize agaragaza uburakari n’ubushotoranyi byagize uruhare mu kongera umwuka mubi mu karere.
Abasesenguzi bavuga ko amagambo nk’ayo akunze gukoreshwa mu rwego rwo gushaka gushyira amakosa y’ibibazo bya Kongo ku baturanyi, cyane cyane mu gihe cyo kwiyamamaza cyangwa mu bihe by’amakuba y’imbere mu gihugu.
Kuvuga ko atigeze avuga nabi u Rwanda cyangwa Uganda ni ikinyoma cyambaye ubusa. Amagambo ye yagiye atangazwa mu ruhame, mu biganiro mpuzamahanga no mu nsengero za politiki, ashimangira ko DRC ikomeje gukoresha ururimi rw’ubushotoranyi mu rwego rwo gushaka inyungu za politiki.
Abasesenguzi bemeza ko inzira yonyine ishobora kuzana amahoro mu burasirazuba bwa Kongo ari ibiganiro n’ihuriro rya AFC/M23, aho kurushaho gutuma umwuka w’intambara ukara.